Izleti

12509287_914934305242063_7726136910973444571_n[1]Tara je planina koja pruža mogućnosti aktivnog odmora u prirodi. Fizička aktivnost upotpunjena posetom kulturno istorijskim mestima, omogućiće vam da Taru doživite na najlepši mogući način.

Ukupna dužina obeleženih planinarskih staza je preko 200 km, sa polazištima iz turističkih centara i planinarskih punktova. Obeležena je 21 staza od kojih su 5 šetno-edukativnog karaktera.   S toga je Tara izuzetno zanimljiva sa velikim brojem planinarskih sadržaja.


 

Kaluđerske Bare

Tara - letoKaluđerske Bare, Centar Tare, visinska oaza zdravlja, kreativnog rada, događaja, sportsko-rekreativnih aktivnosti i samog življenja na planini. Mesto okupljanja ljubitelja zdravog života i aktivnosti u prirodi. Područje Kaluđerskih Bara obuhvata plato Tare koji leži na nadmorskoj visini od oko 1000 m. Ovde je raskrsnica puteva prema Bajinoj Bašti, Mitrovcu, Kremnima, Mokroj Gori… Kaluđerske Bare su „Tara u malom“.

Pored obilja šetnih i planinskih staza na Kaluđerskim Barama neizostavno treba posetiti vidikovac Crnjeskovo, manastirsku crkvu i ergelu, kao i visoravan Šljivovicu. Sva ova lepa mesta nalaze se na oko 2,5 do 3 km od apartmana Relax.

[wowslider id=“18″]


 

Mitrovac

banjska stenaMitrovac je jedna od najvećih visoravni planine Tare i leži na 1080 m nadmorske visine. Do Mitrovca  se stiže krivudavim putem iz Perućca, ili iz pravca Kaluđerskih Bara. Povoljni klimatski uslovi sa velikim brojem sunčanih dana, obilje prirode i čistog vazduha i veliki broj uređenih sportskih površina pružaju izvanredne uslove za aktivni doživljaj prirode.

Vidikovac Banjska stena se nalazi 6 km od Mitrovca i predstavlja najpopularniji vidikovac na Tari. Do njega se lako stiže šumskim putem, a na samom vidikovcu postoje klupe i sigurnosna ograda. Sa vidikovaca se pruža nezaboravan pogled na jezero Perućac, kanjon reke Drine i područje Osata u BiH.

[wowslider id=“19″]


Jezero Zaovine

zaovine-8Izgradnjom brane Lazići, na reci Beli rzav formirano je jezero koje se zvezdasto razliva u najnižim delovima sela Zaovine. Brana je visoka 130m a najveća dubina jezera je 80 m. Pri maksimalnom nivou ovo jezero je na 892 metara nadmorske visine i sa 150 hm³ vode, pruža izvanredan vizuelni efekat.
U akumulacijama evidentirano je 14 vrsta riba, predstavnika 6 familija: potočna pastrmka, kalifornijska pastrmka, skobalj, klen, mrena i dr.
Postoji i nekoliko značajnih prirodnih plodišta od kojih se izdvajaju Zmajevački i Popovića potok, kao i na delu Belog Rzava, nizvodno od akumulacije „Spajići“.
Na jezeru se nalazi i veliki ribnjak pastrmke.
U vrelim letnjim danima idealno je mesto za kupanje, ribolov, piknik…
Malo jezero Spajići se nalazi se u mestu Đurići – ispod velikog jezera – prvo skretanje pre brane Lazići na putu za Mitrovac.

[wowslider id=“22″]


 

Jezero Perućac

perucac4Kanjon Drine, najviše poznat po drevnom splavarenju, kroz strme i mračne litice Tare i Sušice, niz valovite i hučne slapove Drine. Danas kanjon Drine više predstavlja izuzetan doživljaj za turiste u šetnji brodom od Perucca.

Kanjon Drine je manje poznat javnosti po naučnim prirodnjačkim znamenitostima koje pretstavljaju prirodnjački fenomen biljnog i životinjskog sveta, jedinstven u Svetu.

Perućac je turističko naselje na desnoj obali reke Drine i udaljeno od Bajine Bašta 13 km. Najpoznatije je po HE Bajina Bašta i jezeru koje je tu napravljeno zarad ove hidroelektrane.

Na jezeru je lepo uređena plaža sa bazenima za decu, tuševima, kabinama za presvlacenje i prelepim restoranom. Izuzev kupanja, gosti mogu da pecaju, voze se brodom, iznajme kanu ili pedalinu, spuštaju se čamcima Drinom.

Tu je i reka Vrelo,  verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga – godinu dana. Ova reka koja se posle kraćeg toka i predivnog vodopada uliva u Drinu, ima sve što imaju i one mnogo veće svetske reke – veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta…

[wowslider id=“20″]


 

Bajina Bašta

b.basta 1Bajina Bašta predstavlja centar Tare i Drine. Ovaj gradić, sa oko 14000 stanovnika, ušuškan je u podnožju planine Tare, na desnoj obali reke Drine sa kojima čini jednu zaokruženu celinu.

Ovde ćete svakako pronaći nešto što Vas interesuje, bilo da je to sport i rekreacija, zabava, provod, ili pak duhovnost, priroda, mir i tišina.  Veliki broj manifestacija tokom cele godine učiniće vam boravak u Bajinoj Bašti zanimljivim i nezaboravnim.

 

 

[wowslider id=“16″]


Mokra Gora – Drvengrad

Mokra Gora 3Početkom prošlog veka, u nastojanju da se „gvozdenim putem“ iz ekonomskih i drugih interesa povežu dve susedne države, započinje se realizacija projekta izgradnje pruge preko Mokre Gore i Šargana. Uskotračna pruga bi bila spona između Višegrada i Užica, odnosno, spona železničkih infrastruktura Srbije i Austro-Ugartske.

Proleća 1916. godine započinju radovi na izgradnji pruge koja postaje pravi izazov za graditelje: trebalo je savladati visinsku raziku između Kremne i Mokre Gore, kao i ukrotiti padine Šargana mnogobrojnim tunelima i mostovima. Shvativši potencijal pruge uskog koloseka, žitelji Mokre Gore, Šargana i okolnih mesta daju inicijativu za obnovu pruge i stavljanja u funkciju razvoja turizma. Inicijativa se poklapa sa planovima reditelja Emira Kusturice da radnju fima „Život je čudo“ razmesti po pragovima Šarganske osmice. Započinju se radovi na obnovi pruge i konačno 2003. godine, legendarni Ćira ponovo klopara prugom.

Uspeh Kusturičinog filma, zapravo, postaje neproceniva reklama za Šargansku osmicu i mnoge generacije po prvi put saznaju za magične predele Šargana.

Drvnegrad 1Drvengrad se nalazi između Zlatibora i Tare, na brdu Mećavnik koje nadvisuje selo Mokra Gora, na istoj visini sa železničkom stanicom Jatare kroz koju prolazi pruga Šarganska osmica (najuža u Evropi). Izgrađeno je po zamisli filmskog reditelja Emira Kusturice za potrebe snimanja filma „Život je čudo“.

 

 

 

 

[wowslider id=“17″]


 

Andrićgrad

AndricgradAndrićgrad je nastao kao ideja filmskog režisera Emira Kusturice o kamenom srednjovekovnom gradu inspirisanog delima i likovima nobelovca Ive Andrića. To je ustvari vizija kako je Višegrad mogao izgledati da ga nisu zaobišli renesansa i ostali istorijski periodi. U arhitektonskom pogledu sam grad je mešavina različitih epoha i stilova koji su se smjenjivali kroz istoriju ovog područija: vizantijski stil, otomanski period, renesansa, klasicizam. Tokom šetnje kroz glavnu ulicu-korzo posetioci će moći da se vrate u prošlost:

„Ona praktično spaja dva perioda – fragmente renesanse sa otomanskim periodom i Vizantijom. Na ulazu se karavan saraj susreće sa bizantskim dvorom, a u nastavku će biti ono što je mogla da izgradi Austrija, a nije, kao što i otomanska imperija nije izgradila ono što je trebala da izgradi. Na kraju, prema glavnom trgu, koji je neka vrsta klasicizma, koji je trebao nastati za vreme kraljevine između dva svetska rata, razvijaće se ulica sa delovima renesanse, koje je mogla napraviti Austrija“

 Emir Kusturica

[wowslider id=“15″]


Manastir Rača

Manastir Raca 5Na samo 16 kilometara od Kaluđerskih Bara, sakriven u dolini planinske rečice koja se ubrzo uliva u Drinu, nalazi se manastir Rača,  zadužbina kralja Dragutina s kraja 13. veka. Rušena i obnavljana, ova svetinja je luča srpske pismenosti u srednjem veku.

Zanimljivo je da je manastir Rača prvi započeo turizam na Tari, podizanjem planinarskog doma, između dva svetska rata.
Tokom Drugog svetskog rata u manastiru Rača je u periodu april 1941. – 8.jul 1943.god. čuvana najdragocenija knjiga srpske književnosti – Miroslavljevo jevanđelje, koje predstavlja najstariju sačuvanu knjigu pisanu na srpskom književnom jeziku. Nemci su 1941.god. opljačkali manastir, a 16.oktobra 1943.god. bugarska kaznena ekspedicija je ponovno opljačkala manastir i spaljeni su konaci.

U neposrednoj blizini manastira nalazi se i Šetna staza Rača koja spada u lagane pešačke staze.
Počinje od Manastira Rača i vodi do izvora Lađevac na ulasku u Rezervat prirode „Klisura Rače“.
Dužina staze je 2100 metara.

[wowslider id=“21″]


 


 


Comments are closed.